godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

grrmartin 300yearsPomahnitalo krenuh 14. listopada na Martinov blog na kojem je objavio vijest o datumu izlaska novog štiva iz serijala "A Song of Ice and Fire". Povratak u Westeros omogućio nam je već danas, pustivši u prodaju prvu od dvije knjige "Fire and Blood: 300 Years Before A Game of Thrones (A Targaryen History)".

HP wizards uniteSredine doslovno nema kad se spomene Harry Potter. Ako spadate u kategoriju obožavatelja sigurni smo da će Vas zainteresirati vijest, ali i mogućnost predbilježbe na igru koju mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju.

kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

Alister Horne: Napoleonovo doba

Autor: abbigail

napoleonovo_dobaNaslov knjige: Napoleonovo doba
Autor: Alister Horne
Godina izdanja: 2009.
Nakladnik: Alfa
Format: 13x19 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 264
Prevoditelj: Ivan Zrinušić
Jezik originala: engleski

„Napoleonovo doba“, u nakladi izdavačke kuće Alfa, interesantna je povijesna knjiga koja nam, osim niza daljnjih preporuka za čitanje u obliku dodatne literature koja se navodi na kraju teksta, nudi i jedan sasvim nov pogled na Napoleona.

Autor Alister Horne odlučio se ovaj put pristupiti Napoleonu ne kao vojniku, vojskovođi i osvajaču, što je najčešća uloga koja mu se pripisuje, nego kao osobi koja je stvorila čitavu jednu povijesnu epohu. U svojoj knjizi Horne pokazuje koliki utjecaj je taj Korzikanac imao na ostala područja života ljudi kojima je zapovijedao i vladao, unoseći promjene u njihove živote i to ne samo vojnim pobjedama i porazima.

Knjiga je pregled Napoleonova utjecaja na civilne segmente francuskog društva od 1795. do 1820. godine. Tada je Napoleon, kao mladi general, tek stekao prvu značajniju političku moć i ambiciozno krenuo u osvajanje još veće moći, još većeg utjecaja na zemlju i narod kojem je, po njemu, prijeko potreban vođa koji će ga ujediniti. Barem u početku, Napoleonu je to bio krajnji cilj. Na Svetoj Heleni je napisao: „Imao sam samo jedan cilj: ponovno sve ljude ujediniti, sve ih pomiriti, da zaborave svu mržnju, zbližiti ih, skupiti sve različite dijelove i sastaviti od njih jednu novu cjelinu: jednu Francusku i jednu Domovinu.“

Knjiga prati njegov uspon od zapovjednika francuske vojske u Italiji do Prvog konzula, položaja koji mu je već donio neograničenu vlast. Nedugo nakon što se proglasio doživotnim konzulom, slijedi i proglašenje carem. „Napoleonovo doba“ slijedi cara sve do Svete Helene, gdje njegov život završava 1821. godine.

Kao što je i planirao, Napoleon je proveo svoje planove u djelo. Neporecivo je da je stvorio jednu novu Francusku, ujedinivši rascjepkane male države koje je naslijedila Revolucija, a koja njihov problem nije rješavala jer je nakon svrgavanja monarhije ostala zadovoljna postizanjem jednakosti građana. Napoleon je zadržao jednakost istovremeno stvarajući novu klasu aristokracije čije se titule nisu temeljile na porijeklu kao uvijek do tada, nego na zaslugama, što je bio presedan kao i mnogi drugi njegovi potezi.

Zaključivši da za ujedinjenu zemlju treba postojati jedinstveni zakonik, stvorio je Code Civil ili, kako su ga kasnije prozvali, Code Napoleon, građanski zakonik koji je velikim dijelom na snazi i dandanas što dovoljno govori o njegovoj vrijednosti.

Tijekom njegove vladavine Židovi su dobili veća prava, ali su zato žene bile na gubitku i vraćene su u kaveze patrijarhata koji je Napoleon zastupao. Branio je slobodu vjeroispovijesti smatrajući da se sirotinja mora nekome uteći da bi lakše podnosila postojanje bogatih, te je stoga religija ne samo dobra, već i poželjna. Bio je praktičar iznad svega, planirajući ujedinjenje europskih zemalja s istom monetarnom jedinicom poradi lakšeg trgovanja, ideja kojoj će trebati skoro dvjesto godina da zaživi u stvarnosti.

Područja Napoleonova interesa bila su brojna. Iako je bio vladar i vojskovođa te se većinu vremena nalazio na ratištima daleko od Pariza, miješao se u apsolutno sve segmente društvenog života, počevši od arhitekture, preko kulturnog života, socijalnih pitanja, industrije, bankarstva... Nema područja gdje njegov utjecaj nije bio vidljiv, bio on pozitivan ili ne. Gdje god da je boravio, stotine i tisuće su pisama slane u pravcu Pariza s upitima zašto vodoskoci u Parizu ne rade, neka se izvole nositi samo haljine od francuskih tkanina i tako poticati domaća proizvodnja, neka se s kazališnog repertoara skinu Shakespeareova djela jer „od njih čovjeku dođe da ga žali...“.

„Monsieur Cretet, sastavite mi kratak izvještaj o radovima koje sam bio zapovijedio. Gdje je Burza? Je li samostan Filles Saint –Thomas srušen? Može li se zgrada već nazrijeti? Što je učinjeno na Slavoluku pobjede? Hoću li na povratku prijeći preko Jenskog mosta?“. Ovo je samo jedan primjer Napoleonove prepiske s fronte sa svojim podređenima u Parizu. Zbog tolike količine pisama način njihove dopreme poboljšan je do krajnjih granica, omogućujući tako i vojsci razmjenu pisama s obiteljima, što je Napoleon smatrao poticajnim za njihov moral.

Autor u svojoj knjizi vrlo jasno ukazuje na Napoleonov utjecaj van bojnog polja te podastire brojne dokaze (iz bogate bibliografije koja je i navedena u knjizi) na vrlo zanimljiv i povijesti nesklonim čitateljima pristupačan način, istovremeno ne gubeći na stručnom kredibilitetu.

„Uvijek se služio svim sredstvima, svim svojim sposobnostima, svom svojom pozornosti u svojem djelovanju ili raspravama. U sve je unosio strast. Odatle golema prednost koju je imao pred svojim protivnicima jer je malo ljudi zaokupljeno jednom mišlju ili jednim djelom u jednom trenutku.“, kaže za Napoleona Caulaincourt, njegov vjerni pobočnik, a upravo takvog ga i doživljavamo čitajući ovo interesantno djelo.

Sir Alistair Allan Horne rođen je  9. studenog 1925. godine. Britanski je povjesničar moderne Francuske. Kao dječak, za vrijeme Drugog svjetskog rata, živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, te je pohađao Millbrook School gdje se sprijateljio s Williamom F. Buckleyjem Jr., s kojim je ostao dugogodišnji prijatelj do Buckleyjeve smrti 2008. godine. Horne je služio u RAF-u 1943.–44. i u Coldstream Guards, postrojbi britanske vojske od 1944. do 1947.

Radio je kao strani dopisnik za The Daily Telegraph u periodu 1952.–1955. godine. Počasni je član St. Antony's College-a u Oxfordu. Horne je biograf premijera Harolda Macmillana, djela objavljenog u dva toma, a 2008. godine je završio i autoriziranu biografiju Henrya Kissingera. Kao rezultat rata u Iraku 1997. godine nastaje knjiga A Savage War of Peace: Algeria 1954.-1962. Osim navedenih, Horne je autor brojnih knjiga kao što su: Napoleon, Master of Europe 1805.-1807.The French Army and Politics, 1870.-1970.How Far from Austerlitz?: Napoleon, 1805.-1815., The Age of Napoleon te niza drugih.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona