godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

grrmartin 300yearsPomahnitalo krenuh 14. listopada na Martinov blog na kojem je objavio vijest o datumu izlaska novog štiva iz serijala "A Song of Ice and Fire". Povratak u Westeros omogućio nam je već danas, pustivši u prodaju prvu od dvije knjige "Fire and Blood: 300 Years Before A Game of Thrones (A Targaryen History)".

HP wizards uniteSredine doslovno nema kad se spomene Harry Potter. Ako spadate u kategoriju obožavatelja sigurni smo da će Vas zainteresirati vijest, ali i mogućnost predbilježbe na igru koju mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju.

kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

John Burrow: Povijest povijesti

Autor: Freya

povijest_povijestiNaslov knjige: Povijest povijesti Autor: John Burrow
Godina izdanja: 2010.
Nakladnik: Algoritam
Format: 17 x 23 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 567
Prevoditelj: Maja Kućan
Jezik originala: engleski

Za nastanak ove vrlo obimne knjige, u izdanju nakladničke kuće Algoritam, imamo zahvaliti jednome od vodećih britanskih intelektualnih povjesničara, nažalost pokojnome, Johnu Burrowu (1935.-2009.).

Bio je profesor intelektualne povijesti na Sveučilištu u Sussexu i profesor europske misli u Oxfordu. Burrow je bio i član Britanske akademije, počasni profesor na Balliol Collegeu u Oxfordu te počasni gostujući profesor na Williams Collegeu u Massachusettsu. Za svoja je djela dobio i nekoliko vrijednih znanstvenih nagrada.

Imajući na umu kako je autor prvorazredni znanstvenik, jasno nam je da čitanje knjige "Povijest povijest" nije zabava već zahtijeva priličan intelektualni angažman. Unatoč tome, ona je vrlo zanimljiva jer nas Burrow, s velikim iskustvom dugogodišnjeg istraživača i predavača, vodi zamršenim i malo poznatim nam putevima nastajanja povijesti onakve kakvu je danas znamo.

Odnosno, pišući o povijesti povijesti, od prvih poznatih nam zapisa u Mezopotamiji i Egiptu, preko grčkih i rimskih historiografa, prvih kršćanskih zapisivača, srednjovjekovnih ljetopisa i kronika, do humanističke povijesti, ranonovovjekovnih historiografa i filozofa, razvitka povijesne misli u 18. i 19. stoljeću, sve do 20. stoljeća, Burrow analizira ne samo povijesna zbivanja nego i ljude koji su o njima pisali.

Knjiga je podijeljena na pet dijelova, unutar kojih su manje cjeline, opet podijeljene na nekoliko poglavlja. Pet glavnih dijelova jesu: Grčka, Rim, Kršćanstvo, Obnova svjetovne povijesti, Proučavanje prošlosti. Na kraju se nalazi obilna Odabrana bibliografija, također podijeljena prema temama te Kazalo.

Čitajući knjigu saznajemo ili se podsjećamo ne samo mnogih događaja i zbivanja tijekom povijesti, od stare Grčke do danas, nego otkrivamo i tko su zapravo bili oni koji su je zapisivali, kako su i zašto pisali baš tako kako su pisali, jesu li pri tome imali na umu i nešto drugo osim samo faktografskog zapisivanja događaja i što je to bilo.

Neki od njih, kao npr. Herodot, nastoje poučiti čitatelja. Među ranim historiografima izdvajamo Tukidida jer ''...Gotovo svi povjesničari osim onih najdosadnijih imaju neku karakterističnu slabost: neko suučesništvo, idealizaciju, identifikaciju; neku potrebu za indignacijom, za ispravljanjem nepravdi, za prenošenjem poruke. Upravo je to često izvor onoga što je najzanimljivije u njihovi pisanju. No Tukidid kao da je imun na to. Zacijelo se nikada prije ili poslije njega pisanja povijesti nije prihvatio tako pronicav um slobodan od iluzija."

Pišući o rimskom historiografu Tacitu, analizirajući njegove tekstove pa i njega samoga i stavljajući sve u odgovarajući vremenski i povijesti okvir, Burrow odgovara na pitanje zašto baš tog autora držimo "ocem povijesti".

Burrow se u svojoj knjizi koristi djelima i drugih suvremenih i malo manje suvremenih povjesničara i povijesnih analitičara, kao što je npr. Britanac Edward Gibbon iz druge polovine 18. stoljeća, o kojemu pak opširno piše u poglavlju Filozofska povijest, analizirajući i samog Gibbona.

Iz knjige toliko sadržajne kao što je ova, krcate podacima, činjenicama i analizama, vrlo je teško izdvojiti neki odlomak, rečenicu, citat, kao njezinu ilustraciju. Možda čak i nemoguće, jer čitajući je imate dojam kako je sve jednako važno, sve jednako neizostavno, sve jednako zanimljivo.

U dijelu o srednjovjekovnoj povijesti, Burrow je napisao: ''Razlike između ljetopisa i kronika te između kronika i povijesti dobar su primjer pretvaranja kvantitativne promjene u kvalitativnu… Anglosaska kronika daje nam tijekom vremena primjer ljetopisa koji se pretvara u kroniku, upravo kao što su i neki dnevnici tek popisi sastanaka, a drugi se mogu smatrati doprinosom književnosti.

Ako ljetopisi prerastaju u kronike, i sami ljetopisi često, čini se, izrastaju iz kalendara kakvi su se zbog prijeke potrebe izrađivali u samostanima, većinom kako bi se svake godine mogao izračunati datum Uskrsa. Raznolika se građa – znamenja, vremenske prilike, lokalni, nacionalni ili čak međunarodni događaji – može uklopiti u njih ili dopisati na margini. Smrti i slijed papa, biskupa, opata i kraljeva bili su osobito važni, kao i bitke, požari i druge nesreće…''

Naročito je zanimljivo poglavlje Novi svijet: američka iskustva, u kojemu Burrow zapravo kroz riječi onih koji su o tome pisali, priča povijest Amerike, od prvih iskrcavanja Europljana na njezino tlo i španjolskih zapisivača kao što su npr. fra Bartolomé de las Casas ili Bernal Diaz, preko Williama Hicklinga Prescotta iz 18. i 19. stoljeća, Francisa Parkmana i njegove povijesti velikog Zapada, do Henryja Adamsa koji je pisao o povijesti nove republike.

Povijest kao žanr većinom, osim pukim prolaskom godina i onoga što se u njima događalo, sadrži i opsežno pripovijedanje, iscrpne opise i vlastita zapažanja. To se osobito odnosi na starije pisce, iako ni mnogi novovjeki nisu imuni na takav pristup. Pisanje povijesti u mnogim se slučajevima tako čak pretvara u književnost. Na to nas podsjeća Burrow, pokazujući nam da je pisanje povijesti zapravo pravo umjetničko djelo u kojemu, kao i u većini ostalih umjetničkih djela, možemo prepoznati njegova autora, upoznati ga, "osjetiti" ga na neki način, zaviriti u njegov um i bar donekle saznati njegovo osobno viđenje i doživljavanje onoga o čemu je pisao.

Istražujući povijesne zapise brojnih povjesničara, kao npr. Livija, Bedea, McCaulaya te Blocha ili Huizinge i Tawneya, Burrow nam priča priču i o evoluciji različitih historiografskih trendova. Neki historiografi povijesna zbivanja vide kao ispunjenje božanskog plana, dok su drugi, opet, militantni svjetovnjaci s očima uprtima u neprestani razvoj čovjeka.

Knjiga nema nikakav pravi zaključak; ne može ga ni imati jer proučavanje i pisanje povijesti još traje. Promijenila su se samo sredstva kojima se koriste suvremeni istraživači. Zasad najvažnijom tehničkom inovacijom u pisanju povijesti Burrow drži tiskarski stroj koji je osigurao preživljavanje djela koja bi u prošlosti možda bila zagubljena, kao što se to dogodilo s nizom starih rukopisnih tekstova.

I kao što piše u "blurbu": ''Ova knjiga predstavlja vrhunac misli jednoga od najcjenjenijih intelektualnih povjesničara svoje generacije, remek-djelo koje u sebi sažima 2500 godina povijesnih zapisa''.

Svaki istinski intelektualac, ne samo povjesničar nego i bilo koji drugi stručnjak, ali i ne samo intelektualac po školovanju i radu, već bilo koji pojedinac sa željom razumijevanja ljudskog života, prošlosti i sadašnjosti, trebao bi pročitati ovu iznimnu knjigu.

Slični članci

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona