godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

grrmartin 300yearsPomahnitalo krenuh 14. listopada na Martinov blog na kojem je objavio vijest o datumu izlaska novog štiva iz serijala "A Song of Ice and Fire". Povratak u Westeros omogućio nam je već danas, pustivši u prodaju prvu od dvije knjige "Fire and Blood: 300 Years Before A Game of Thrones (A Targaryen History)".

HP wizards uniteSredine doslovno nema kad se spomene Harry Potter. Ako spadate u kategoriju obožavatelja sigurni smo da će Vas zainteresirati vijest, ali i mogućnost predbilježbe na igru koju mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju.

kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

Propast Rimskog carstva I: Perzija

Autor: Veles

Razlozi i procesi koji su doveli do pada jednog od najmoćnijih, ako ne i najmoćnijeg carstva u povijesti te načini transformacije antičke kulture u srednjovjekovnu, oduvijek su bili opsesija učenih glava. Stvar je tim zanimljivija što je do propasti došlo u zapadnome dijelu Carstva, dok se istočni dio transformirao u Bizant i poživio kao imperijalna sila srednjovjekovne Europe kroz još puno lijepih stoljeća. Postoji jedan poprilično očit i u povijesti često posve ignoriran uzrok svog tog procesa - Perzija.

 
Početkom 3. stoljeća, perzijski princ Ardašir od Kuće Sassanove zbacio je posljednjeg ardashir_invstiture.jpgpartskog vladara Artabanusa IV i proglasio se novim velikim kraljem nad kraljevima, utemeljivši tako novu dinastiju Sassanida. Želja je Sassanida bila obnoviti perzijsko carstvo kakvo je bilo prije osvajanja Aleksandra Velikog. Njihovi prethodnici Parti i za svojih najboljih dana bili su jedva nešto više od konfederacije mnogih plemena, naroda, pokrajina i gradova, sa krajnje decentraliziranom vlašću, upravom i vojskom. Kao takvi, nisu Rimu predstavljali bitno veću prijetnju od bilo kojeg drugog naroda onkraj njegovih granica. Sassanidi su pak bili snažna centralizirana država s vrlo jakom vojskom i još jačim ambicijama. 
Doslovno preko noći, Rim se našao oči u oči s konkurentskom velesilom koja je imala pretenzije na polovicu njegova teritorija i sasvim realne mogućnosti da te pretenzije ostvari. Kriza koja potresa Rimsko Carstvo tijekom 3. stoljeća započinje upravo sa Sassanidima. Aleksandra Severa, posljednjeg cara dinastije Severijaca, ubili su njegovi vojnici ubrzo nakon neuspjele vojne intervencije protiv Ardašira. Ista je sudbina zadesila i Gordijana III nakon rata s Ardaširevim sinom Šapurom I. On je uspio zarobiti i rimskog cara Valerijana, što je bilo prvi i zadnji put da je neki rimski car završio kao zarobljenik stranog vladara. 
cave_shapur4.jpgPrema legendi, Šapur je Valerijana isprva koristio kao ljudsko postolje dok se penjao u sedlo konja, da bi ga potom dao živog oderati i njegovu prepariranu kožu izložiti kao trofej u vrhovnom perzijskom hramu. Osim direktnim invazijama, Perzija je ugrožavala Rim i indirektno. Nakon Valerijanovog fijaska 260. godine, cjelokupni zapadni dio Carstva, provincije Hispanije, Galije i Britanije, odcjepljuju se i formiraju vlastito, Galsko Carstvo, s autonomnom upravom, vojskom, vladom i financijama. 
Istovremeno, pod sponzorstvom samog Šapura, na Bliskome Istoku diže se kraljevstvo grada Palmyre kojim vlada kraljica Zenobija. U nekoliko je godina Palmyra pod Zenobijinim vodstvom uspjela osvojiti cijeli istočni dio Carstva, od Male Azije do Egipta. Rimsko je Carstvo tako kroz gotovo dva desetljeća bilo rascijepano na tri neovisna i međusobno zaraćena dijela. Vladala je potpuna anarhija, a carevi su se dizali i padali kao muhe. Situacija se donekle počela stabilizirati od 273. pa nadalje kada je novi car Aurelijan sravnio Palmyru i zarobio Zenobiju, porazio Perzijance, pokorio Galsko Carstvo i ponovo integrirao zapadne provincije. Sve u svemu, Rimu je zenobia-l.jpgtrebalo više od pedeset godina da donekle sredi situaciju s Perzijom. To je činio tako da je povlačio legije s granica svojih zapadnih pokrajina i pojačavao obranu na istoku. 
Procjenjuje se da se gotovo četvrtina vojne sile Carstva preusmjerila na uski potez granice na Bliskome Istoku, prema Mezopotamiji i Armeniji. To je, naravno, ostavljalo zapadne provincije ranjive na napade barbarskih naroda onkraj Rajne i Dunava. Rim je tako sve više počeo ovisiti o barbarskim plaćenicima kojima je popunjavao rupe u obrani Europe. To je opet rezultiralo sve većim brojem barbarskih naroda trajno naseljenima na teritorijima Carstva, što je opet poticalo migracije, napade i ratove. 
No Rimu se više isplatilo žrtvovati cjelokupnu Galiju i Britaniju nego si dopustiti gubitak, recimo, nilske delte u Egiptu koja je svojim žitom hranila pola Carstva. Treba uzeti u obzir da su u antičko doba, čak i s rimskim intervencijama, cjelokupna zapadna i sjeverna Europa u principu bile jedna velika šuma. Okosnica Imperija u ekonomskom, financijskom i kulturološkom pogledu bile su istočne zemlje: Grčka, Mala Azija, Sirija i Bliski Istok, te Egipat. 
Upravo na te zemlje oko je bacila i Perzija. 
Kako bi ih obranio, imperij je počeo upravo na istok prebacivati težište svoje administracije i vojske. Konstantinovo seljenje prijestolnice iz Rima u Konstantinopol početkom 4. stoljeća, bio je samo logički nastavak toga. A Teodozijeva podjela Carstva na istočno i zapadno 395. bila je već puka formalnost. 
Do konca 3. i početka 4. stoljeća, Rim će uspjeti stabilizirati dobar dio svojih granica i naučiti efikasno odgovarati na prijetnju Sassanida. No pogranično ratovanje s Perzijom nastavit će se u gotovo redovnim intervalima od dvadesetak do pedesetak godina, sve do početka 7. stoljeća. Međusobni povuci-potegni ratovi toliko će oslabiti oba carstva da se na koncu niti jedno od njih neće moći efikasno obraniti od nove velesile koja će se tada dići - islam. 

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona