godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

grrmartin 300yearsPomahnitalo krenuh 14. listopada na Martinov blog na kojem je objavio vijest o datumu izlaska novog štiva iz serijala "A Song of Ice and Fire". Povratak u Westeros omogućio nam je već danas, pustivši u prodaju prvu od dvije knjige "Fire and Blood: 300 Years Before A Game of Thrones (A Targaryen History)".

HP wizards uniteSredine doslovno nema kad se spomene Harry Potter. Ako spadate u kategoriju obožavatelja sigurni smo da će Vas zainteresirati vijest, ali i mogućnost predbilježbe na igru koju mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju.

kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

Drevni Egipat - zemlja ljudi i bogova I

drevni_egipat
Drevni Egipat

Unatoč egiptologiji kao znanosti koja je postigla i dala značajne rezultate u otkrivanju jedne davno prije zaboravljene drevne civilizacije, još i danas održale su se u popularnoj literaturi zablude o drevnom Egiptu i Egipćanima. Još uvijek mnogima, kada čuju za drevni Egipat, prvo padne na um da je to tipična robovlasnička država te da su njezini drevni žitelji bili fanatično religiozni, skroz predani misticizmu, magiji i zagrobnom svijetu. To je zabluda!

Drevni Egipćani bili su ljudi sa svojim potrebama, željama i vjerovanjima, baš kao i mi danas. Zbog toga oni i predstavljaju najstariji oblik ljudskog razmišljanja i društvene organizacije. Drevni Egipat okružen smrtonosnim pustinjama postao je primjer visokorazvijene kulture koja je trajala više od tri milenija. Kultura je to koja se razvila meteorskom brzinom i stvorila prvu državu u povijesti ljudskog roda.

Pošteđen vanjskih utjecaja, slijedećih je 1500 godina Egipat 'egiptizirao' sve što bi stiglo u dolinu Nila iz drugih krajeva i drugih naroda. Doista, bilo je tu nečeg zanimljivog, a to zanimljivo mogli su uraditi samo ljudi, a ne nekakvi fanatici.

Dnevna temperatura u Egiptu znala je doseći i do 50 stupnjeva, u okolnim neplodnim i opasnim pustinjama ništa nije uspijevalo, a u tankoj dolini Nila plodna je zemlja na kojoj je bujao život. Tu gotovo nikada ne pada kiša i drevni Egipćani jednostavno su morali shvatiti da u potpunosti zavise od darežljivosti velike rijeke koju su im poslali sami bogovi. Svakodnevno su mogli vidjeti i svjedočiti strahotama pustinje pa su ubrzo shvatili da bi se to i njima moglo dogoditi, ako bogovi jednoga dana prestanu biti milostivi.

nil
Nil

Dok je životodavni Nil bio s njima svakodnevno (i noćima), druga prirodna sila – toplina sunca noćima bi nestala. Prestrašeni u satima tame shvatili su da bogove moraju udobrovoljiti i umilostiviti jer u protivnom nastat će kaos u kojem će sve živo pronaći smrt.


Vjerovanje i temeljne značajke religije drevnih Egipćana

Usko područje plodne zemlje, omeđeno opasnim pješčanim pustinjama i visokim kamenim liticama gdje prebivaju zli duhovi, drevni Egipćani nazvali su 'kemet' (crno, crna zemlja). Taj stalni kontrast između života i smrti, između plodnog tla i neplodne pustinje, koji su vidjeli svakodnevno, najvjerojatnije ih je i inspirirao u njihovim vjerovanjima i temeljnim religijskim postavkama.

Tako su, zagrobni život, stalni ciklus umiranja i rađanja, izlazaka i zalazaka sunca i zvijezda, izlijevanje i vraćanje u korito rijeke Nil, kao i opstanak života kojem stalno prijeti opasna pustinja, jednostavno morali pronaći svoje mjesto u temeljima vjerovanja i religije Egipćana.

piramide

Upravo zato i mnoga drevna božanstva potječu iz najbliže okoline žitelja Egipta, pa tako i nose zoomorfna obličja koja se kasnije ublažavaju i preoblikuju antropomorfnim obličjima, ali nikada do kraja. Mnogi ljudi još i danas ostaju zbunjeni obiljem bogova drevnih Egipćana. Zbunjenost postaje još veća kada to mnoštvo bogova stalno mijenja svoja imena i obličja pa se tako pojavljuju na trenutak u ljudskom, a onda u životinjskom, nedugo nakon toga u biljnom, da bi se napokon na kraju utjelovili u nekom složenom obličju. Poradi toga mnogi egiptolozi su pokušali katalogizirati te bogove i strašno povećali zabunu koja je vidljiva još i danas.

Pokušaj nabrajanja obličja i značajki bogova u prvom trenutku može pomoći da se shvati nekakav red, no drevni su Egipćani ipak razmišljali malo drugačije nego mi danas. Naime, za drevnog žitelja Egipta svi aspekti božanstava postoje istodobno i koliko god to nama izgleda nemoguće, njima su svi oni bili podjednako značajni. Poradi toga, taj u prvi trenutak zamršeni politeizam, sinkretizam i panteizam zapravo imaju četiri temeljne sfere koje se lako mogu raspoznati, ali se nikako ne smiju nasilno razdvajati.

Ako krenemo nekim redom prva sfera ili skupina božanstava dolazi iz najstarijeg doba kada se štuju životinjski kultovi. Takav sličan stočarski način života, u kojem su i nastala drevna egipatska božanstva iz toga doba, još i danas lako se pronađe kod nekih naroda na istoku Afrike.

Druga su skupina božanstva koja dolaze iz kruga pojava prirodnih sila (poplava koja se pojavljuje kao nepregledna vodena pustoš iz koje postepeno izranjaju otoci zemlje na kojoj će niknuti novi život). Upravo na takvom praiskonskom brežuljku 'ta tenen' (uzdignuta zemlja) božanski demiurg (Stvoritelj) pronalazi čvrst temelj na koji će stati i stvoriti novi život. Naravno, on se na taj brežuljak spustio u obličju ptice pa je zato na jednom mjestu bio feniks (benu), na drugom sokol, ili pak možda ibis.

Horus1
Horus

Treću skupinu čine božanstva koja su nastala inkarnacijom faraona u božanstvo. Najvjerojatnije je to doba kada poglavar (faraon, kralj, poglavica, vrač…) zahvaljujući svom autoritetu drži pleme na okupu i osigurava mu prosperitet. Takvo univerzalno božanstvo je upravo Horus pa faraoni iz doba Novog kraljevstva sebe nazivaju 'sokolovima u gnijezdu iz kojeg će u trenutku smrti uzletjeti prema horizontu'.

Četvrta skupina božanstava dolazi iz kruga štovanja solarnog kulta. Ova skupina božanstava nastaje u kasnijim periodima i svoj uspjeh duguje ponajprije 'mudrosti' svećenika koji stalno unapređuju učenje i njeguju tijesne veze s kraljevskim kultom.

Sve ove četiri skupine nikako se ne smiju promatrati kao strogo odvojeni ciklusi (periodi), jer oni se zapravo stalno dopunjavaju i nadovezuju jedan na drugi. Poradi svega ovoga, drevna egipatska religija (mitologija) stalno prkosi modernom načinu analize, a najviše stoga što izuzetnom lakoćom pretapa obličja pa kad nam se učini da smo izdvojili jedno obličje, pojavljuje se drugo.

Na kraju, drevni Egipćani su jedinstveni narod s jedinstvenom mitologijom koja ima svoj vlastiti jedinstveni razvoj pa bilo kakve analize i pokušaji usporedbi s drugim drevnim mitologijama nemaju nikakvih dodirnih točaka. No ipak, jedino vjerovanje drevnih Egipćana može se povezati s vjerovanjima drugih drevnih naroda u korijenima ljudske religioznosti koja nas vodi u daleku prošlost ljudskoga roda.

U slijedećem članku očekuje vas nešto više o kozmogoniji i bogovima.

 

Izvori:

Egipatska mitologija, Veronica Jons, MK Zagreb, 1985.
Egyptian religion – Ideas of the Future Life, E.A. Wallis Budge, DP New York 1969. (1904.)

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona