kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Ciklus fantasy članaka: Platon i Tolkien 2. dio

Autor: Veles

platon_sofistFilozof i Sofist

Platon je svu svoju filozofiju prezentirao kroz dramske dijaloge, u kojem kroz različite likove sučeljava različita stajališta,  a čitatelja suptilno navodi da, slijedeći određeni tok misli, sam donosi svoje zaključke. Karakteristika je ranijih dijaloga da se kao glasnogovornik Platonovih stajališta javlja lik njegovog učitelja Sokrata. U kasnijim dijalozima, pak, Platon stavlja svoje riječi u usta liku tajanstvenog “Stranca”, lutajućeg filozofa koji dolazi iz različitih grčkih gradova, simoblizirajući tako različite tradicije grčke filozofije na koje se sam Platon nadovezivao.

Ovo je na prvi pogled slično lutajućem čarobnjaku Gandalfu iz Tolkienovih djela, koji koristi razne pseudonime na svojim putovanjima. No lik Gandalf je, prema Tolkienovim vlastitim riječima, inspiriran u prvome redu likom Odina iz islandskih saga: lutajući starac, iza čije se duge brade i širokog šešira zapravo krije moćno nordijsko božanstvo mudrosti i rata. Gandalf je, kako mu i sam Frodo u ranim poglavljima knjige laska, podjednako mudar i snažan. Podjednako mu dobro leži i njegov čaorbnjački štap kao i vilinski mač Glamdring. No prava moć leži u njegovom strateškom geniju: vojske koje on vodi u boj redovito odnesu pobjedu, van svih izgleda. To je poveznica Gandalfa i Odina. Da bi uvidjeli sličnost s Platonovim filozofom, moramo zaći malo dublje.

U dijalogu Sofist, Platon na usta “Stranca iz Eleje”*, uspoređuje poziv filozofa sa zanimanjem sofista. Filozof na grčkom doslovce znači ljubitelj mudrosti: za Platona to je i značenje i definicija tog poziva. Filozofu je spoznaja sama po sebi cilj: ljubav prema istini vodi ga težnji prema vrlinama, pravdi, dobroti i ljepoti u svim stvarima. Sofist, pak, možemo prevesti kao “mudrijaš”, ostajući pritom vrlo doslijedni i izvornom korijenu riječi i pogrdnom začenju koja ona kod Platona ima**. Sofist je, prema Platonu, intelektualac kojemu cilj nije spoznaja, nego neko osobno postignuće: gratifikacija vlastitog ega, napredovanje na društvenoj ljestvici, materijalna korist, itd.

Kako sofist ne ljubi uzvišenu mudrost, nego prizemne svjetovne stvari, on zapravo i nije istinski mudar: on stvara privid znanja i pravi se pametan kako bi zaveo lakovjerne i, podčinivši ih svojoj volji, ostvario svoje ciljeve. Glavnina dijaloga u “Sofistu” svodi se na svojevrsnu intelektualnu strategiju filozofa kojom će sofista kao pojam “uhvatiti” u škripac, lišiti ga svih njegovih vještina da se izdaje za pravog filozofa, te ga na koncu raskrinkati kao šarlatana onima koje je on svojom demagogijom podčinjavao.

Glavno oružje sofista, veli Platon, su riječi: on je vješt u tome da kroz isprazan govor stvori iluziju učenosti. To čini tako da izaziva podjele i sukobe: riječi okreće protiv njihova značenja, pojmove neprestance dijeli u kategorije i podkategorije, multiplicira ih do besvijesti i tako stvara dimnu zavjesu kojom se okružuje da zbuni protivnika. Pritom mu cilj nije doći do istine, jer slijedeće je oružje sofista relativizam: nema konačne istine, postoje samo mišljenja na koje svatko ima pravo, pa niti jedno nije bolje od drugog. Ovo čini upravo da bi diskreditirao sva mišljenja koja mu se suprotstavljaju, a svoje prikazao kao jedino ispravno. Konačno, ukoliko mu sve ostale obrane zakažu, posljednje utočište u koje sofist bježi jest ekstremni nihilizam: ništa se ne može dokazati, ništa se ne može spoznati, ništa ne postoji, sve je laž, sve je privid. Filozofi koji raspravljaju o postojanju i smislu varaju sebe i druge, dok upravo on, sofist, koji ne priznaje da išta postoji ili ima smisla, jedini uviđa pravo stanje stvari!

Većina drugog dijela ovog dijaloga svodi se na, kako Platon opisuje, dugi “lov” u kojem filozof hvata sofista u tom njegovom posljednjem, nihilističkom utočištu. Filozof služi Postojanju, dok je sofist sluga Ne-postojanja u kojem se skriva. Mreža u koju filozof napokon hvata sofista jest da ga natjera da prizna kako Ne-postojanje zapravo postoji. Okrečući sofistovo trebljenje riječi protiv njega, filozof pokazuje da se, zapravo, iza pojma Ne-postojanja krije zapravo sve osim samog Postojanja: dakle, sve što postoji, osim same sile po kojoj postoji. Vukući uhvaćenog sofista iz njegovog nihilističkog brloga po tom lancu misli, filozof tako naposlijetku dokazuje da uz sve što postoji, postoji i laž, te da je to jedino na što se svodi svo sofistovo učenje.

gandalf_vs_sarumGandalf i Saruman

Cijelu strukturu ovog dijaloga možemo uočiti kroz sve tri knjige “Gospodara prstenova” u sukobu između istinskog “filozofa” Gandalfa i izdajničkog “sofista” Sarumana. Sarumanovo glavno oružje jest njegov glas, kojim opčinjava sve koji ga čuju. Čak je i mudracima Bijelog Vijeća teško oduprijeti se njemu. Shippey i drugi bolji komentatori dobro primjećuju da Saruman ima izrazito drugačiji način izražavanja od ostalih likova u Gospodaru, dobrih i zlih. Dok tipičan izričaj likova kroz sve tri knjige djeluje šturo i arhaično, asocirajući nas na jezik narodne predaje ili drevnu epiku Beowulfa i Homera, Saruman jedini “govori poput političara... Niti jedan drugi lik u Međuzemlju ne koristi Sarumanov trik balansiranja fraza jednih protiv drugih tvoreći nemoguće kombinacije i nitko ne upotrebljava isprazne riječi poput ‘žaljenja vrijedan’, ‘konačan’ i, najgore od svega, ‘stvaran’. Što je to ‘stvarna promjena’?”

Sarumanov relativizam najočitiji je u njegovoj halji i tituli od mnogih boja, koje se, kako Gandalf primjećuje, stalno mijenjaju prvi svakom pokretu i zbunjuju oko. Pritom je od početka očito da, mijenjajući svoju izvornu bijelu u sijaset svih boja, Saruman zapravo cilja na crninu Gospodara Tame. Naposlijetku, Saruman biva stjeran unutar zatvora koji si je sam izgradio, zatočen u neosvojivoj kuli Orthanc, a Gandalf mu skrši svu moć. Jedina što mu preostaje jest obijesni nihilizam. Na koncu treće knjige, bježeći iz Isengrada, Saruman kivno likuje nad sudbinom vilenjaka i čarobnjaka, koji su, porazivši Saurona, osudili same sebe na put bez povrataka u Blaženo Kraljevstvo, dok je on, eto, zahvaljujući svojoj pameti, uspio ostati u Međuzemlju kao kruha gladan drumski razbojnik. Na poslijetku ga Frodo hvata u njegovom skloništu u Shireu: ali Saruman ne nastrada od njegove ruke, nego od osvete Crvjezika, zla koje je sam stvorio.

Poetska pravda, kao i Platonovo hvatanje sofista kroz njegovu vlastitu igru riječima. Tolkien ovo dodatno potencira opisom Sarumanove duše koja poput blijede izmaglice napušta ostarjelo tijelo i na trenutak sjetno gleda prema blaženom Zapadu, da bi je potom pomeo jaki vjetar koji od tamo zapuše. Ništavilo u koje je svojim učenjima satjeravao druge postaje na kraju sofistova sudbina: on je sam jedno veliko ništa, privid, laž, demagogija.

Nasuprot Sarumanovoj demagogiji i, kako je kroz tekst Gospodara suptilno natuknuto, nesigurnosti u vlastitu ličnost, iz čega zapravo proizlazi svo njegovo zlo, Gandalfova mudrost i moralnost prekrasno su konzistentni i jednostavni. Jedini cilj koji Gandalfa neumorno vodi jest zbaciti Gospodara Tame, te poremetiti sve njegove planove, pod svaku cijenu. Pritom je izrazito neizbirljiv u izboru mjera kojima se bori protiv tog zla. Gandalf jedini od mudrih vidi vrijednost hobita u borbi protiv Saurona, a čak i pred samim hobotima inzistira na nužnosti očuvanja posve izopačenog Golluma, koji još može odigrati ključnu ulogu.

Dok sofist negira sve, filozof negira samu negaciju. Ne-postojanje nije negacija pojma postojanja, nego sve što postoji osim samog pojma postojanja, zaključuje Platon kroz riječi Stranca iz Eleje. “Ništa nije zlo u samome početku. Čak ni Sauron to nije bio.”, progovara slična Tolkienova filozofija na usta Elronda poluvilenjaka.

--

*Eleja je grčki polis iz kojeg su potekli filozof Paremnid i njegov učenik Zenon, poznat po svojim paradoksima. Njihova je naučavanja Platon vrlo cijenio.

** Ironija je, da, naravno, u današnjem govoru, pojam filozof nosi upravo ono pogrdno značenje kakvo je Platon podrazumijevao pod pojmom sofista.

__

izvori:

Platon: Sofist

J.R.R. Tolkien: Gospodar Prstenova

Tom Shippey: The Road to Middle-earth

 

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona