kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Ciklus fantasy članaka: Platon i Tolkien 1. dio

Autor: Veles

platonGigov prsten

U drugoj knjizi svog najpoznatijeg djela, Republike, atenski filozof Platon propituje problematiku ljudske moralnosti kroz izmišljeni dijalog između svog učitelja, Sokrata, te svog brata Glaukona. Sokrat zastupa tezu kako je ljudsko zlo posljedica isključivo neznanja i gluposti, te da će stoga pojedinac koji je dovoljno prosvjećen mudrošću – filozof – uvijek težiti dobru, pravdi i moralu. Glaukon pak smatra kako je ljudska dobrota samo privid izazvan strahom od odmazde, te da će stoga dovoljno moćan pojedinac uvijek biti vođen najnižim interesima. Kao argument za svoju tvrdnju, Glaukon priča Sokratu priču o pastiru zvanom Gig i njegovom čarobnom prstenu:

Gig je, kaže legenda, bio beznačajan podanik Kandaula, kralja maloazijske pokrajine Lidije. Jednog dana, dok je mirno pasao svoje stado u planinama, otkrio je skriveni ulaz u spilju, u kojoj se nalazila neka zaboravljena grobnica. U njoj, unutar kipa brončanog konja, ležala je divovska mumija sa zlatnim prstenom na prstu. Gig mazne prsten i pobjegne iz spilje, otkrivši kako ga nošenje istog čini nevidljivim. Koristeći tu novootkrivenu moć, Gig na skupu pastira izmanipulira ždrijeb tako da se njega izabere kao glasnika koji kralju ima podnijeti godišnji izvještaj o stoci. Došavši u kraljevsku palaču, Gig siluje kraljicu, potom ubija Kandaula i na kraju sam postane kraljem, sve uz pomoć prstena nevidljivosti. Prema legendi, lidijski kralj Krez, poznat Grcima još i u Sokratovo i Platonovo vrijeme po svojem bajoslovnom bogatstvu, bio je potomak Giga.

Glaukon završava svoju priču izazivajući Sokrata: tko od nas, budimo iskreni, ne bi postupio slično poput Giga noseći prsten nevidljivosti? Čak i osoba koja se smatra moralnom, dobrom i pravednom, zasigurno ne bi odolila iskoristiti prstenovu moć. Pa makar mu želja bila da iskoristi tu moć za dobre ciljeve, ipak bi u konačnici njome naprosto morao druge ljude varati i obmanjivati. Ukratko, zaključuje Glaukon, daj čovjeku moć s kojom može biti siguran da će izbjeći odmazdu i sve maske moralnosti padaju. A ako nema nikakve razlike između postupaka dobre i loše osobe kada na ruci nose Gigov prsten, onda suštinski nema razlike između morala i nemorala i svi se u konačnici vode samo svojim osobnim prohtjevima. Ljudi su u osnovi ološ, a jedino im strah i sila mogu zazuzdati zlobu i sebičnost, ili ih natjerati da naprave išta dobrog jedni drugima.

Sokrat, međutim, u dugom odgovoru ustaje u obranu ljudskog roda. Istina, priznaje, možda i neće biti nikakve razlike u djelima između dobre i loše osobe u upotrebi prstena. Ali dobar će se čovjek tada poznati po tome što će odbiti uopće upotrijebiti prsten, znajući da nevidljivost vodi putem u kojem više nema razlike dobra od zla! I dok će zlikovcu tako ostati moć prstena da njome utaži svaku svoju izopačenu želju, dobroj će osobi ostati nešto puno važnije: njezina duša! Dobrota i vrlina, zaključuje Sokrat, same su sebi najveće nagrade, te jedine koje čovjek ne može zadobiti kroz moć prstena nevidljivosti.

gospodar_pHobiti, patuljci i vilenjaci

Čini li vam se cijela ova filozofija nekako neobično poznatom, to je, bit će, zato što je Tolkien, kojih dvije i pol tisuće godina poslije Platona, upravo oko nje ispleo svoje najpoznatije dijelo. Cijeli Gospodar Prstenova ispunjen je referencama i primjerima iz platonske filozofije, sve u svemu prebrojnima da bi ih ovdje sve naveli. Tolkienovi biografi često ističu njegovu duboku kršćansku vjeru, te u njegovim dijelima primjećuju velik utjecaj nordijskih saga i finskih epova. Ali kako kršćanstvo u osnovi nije drugo nego čisti platonizam provučen kroz spektar hebrejske mitologije, tako je i Tolkien u svojim djelima platonsku filozofiju priovukao kroz jezik germanske mitologije.

Osnova platonske filozofije jest tripartina podjela ljudske misli. Platon razlikuje tri stanja svijesti: najniže je jednostavna, naivna vjera, nekritičko prihvaćanje svega što doživljavamo u svijetu; viši je stupanj naučeno znanje, vještine u koje moramo uložiti trudi i muku da ih savladamo; a najviši je stupanj mudrost, razum, grčki Logos, prosvjećeno shvaćanje prave prirode sebe i svijeta. U Republici, ovo je prikazano kroz metaforu tri kaste mitske države: najniža su seljaci, koje motiviraju jednostavna životna zadovljstva i potrebe poput jela, pila i pučkih veselja. Ovo su naivni i dobroćudni hobiti iz Gospodara Prstenova, koji žive uljuljkani u blaženom neznanju i sreći svog idiličnog Shirea, ne znajući i ne mareći puno za svijet van njegovih granica. Srednja kasta Platonove Republike su vojnici, koje vode hrabrost, upornost i avanturistički duh. U Gospodaru Prstenova, ovo su ljudi i patuljci, koji ratuju, istražuju, putuju svijetom i brane ga od zla. Treća kasta Republike su filozofi, koji posjeduju mudrost i znanje potrebno da upravljaju svima ostalima. Naravno, ovo su Tolkienovi vilenjaci i čarobnjaci, besmrtna bića koja pamte stvarnu povijest svijeta i shvaćaju pravu prirodu opasnosti koja mu prijeti.

Alegorija spilje i rudnici Morije

Glavnina Platonove filozofije je posvećena pitanju kako čovjek može sebe i druge uzdići do najvišeg stanja svijesti. Sva problematika i ozbiljnost ovog napora ilustrirana je u sedmoj knjizi Republike, gdje sada imamo Sokrata koji Glaukonu priča priču, priču o spilji u kojoj se nalazi zastrašujuća tamnica.

U njoj, priča Sokrat, zatočenici od djetinjstva bivaju okovani i nepomični, sputani lancima tako da ne mogu micati ni rukama ni nogama niti čak dići glavu. Njima za leđima gori velika vatra koja osvjetljava cijelu spilju, a oko nje šeću i ćaskaju njihovi tamničari. Neće li ti jadnici, pita Sokrat, koji od malih nogu mogu vidjeti samo sjene na zidu spilje i čuti samo odjeke glasova svojih tamničara, odrasti vjerujući da je taj bijedni privid stvarnosti jedina stvarnost? To je najniži nivo ljudske svijesti, nekritičko prihvaćanje osjetilne percepcije. Ali pretpostavimo sad, reče Sokrat, da se neki od tih zatočenika oslobodi. Što će se dogoditi? Neće li biti oslijepljen kada vidi vatru, pravi izvor svih njegovih iluzija? Trebat će mu tada velika hrabrost i upornost da se suoči i nauči kako je sva stvarnost koju je do sad percipirao bila tek privid stvarnosti. Možda će, isprva, radije željeti da ga se vrati natrag u lance, na njegovo mjesto, u prividnu sigurnost njegovog malog, ograničenog svijeta gdje je sve naizgled imalo smisla! Ali, nastavlja Sokrat, zamislimo sad da jedan od onih koji se tako uspije osloboditi iz lanaca ostavi spilju za sobom, izađe napolje i ugleda Sunce. Tada će shvatiti da je i vatra unutar spilje zapravo bila u neku ruku samo privid, konstruirana i lošija verzija istinske svjetlosti koja obasjava svijet. E to je, zaključuje Sokrat, filozof, mudrac, mislilac koji je dosegao prosvijećenje i stekao uvid u istinsku prirodu stvarnosti. No, čim bude tako prosvjećen svjetlošću sunca, neće li se filozof sjetiti svog bivšeg doma, svoje braće u tami, te smatrati svojom dužnošću da se vrati među njih, da im pomogne i oslobodi ih? Ali neće li on njima tada djelovati smiješno ili iritantno, u svakom slučaju neozbiljno, pričajući im o stvarima koje nitko od njih nikad nije vidio, dok istovremeno neće imati puno strpljenja za igre sjena i odjeka koje oni smatraju stvarnošću? Zaista, zaključuje Sokrat, filozof, vraćajući se u spilju, stavlja svoj život na kocku: pokušavajući osloboditi druge lanaca i spilje, te ih izvesti na sunce, izaziva bijes tamničara i strah u zatvorenicima, te mu je najvjerojatnija sudbina da će ga ovi prvom prilikom zatući.

Ponešto dramatičnija verzija ove priče jest prolazak prstenove družine kroz rudnike Morije u prvome dijelu Gospodara Prstenova. Njihov predvodnik, Gandalf, posve odgovara Sokratovu opisu filozofa: oni na nižim stupnjevima svijesti doživljavaju ga kao simpatičnog lakardijaša ili iritantog starca, ali malo tko shvaća njegovu pravu svrhu i dubinu njegove mudrosti. On je već jednom prošao kroz rudnike Morije pa zna kojim putem družinu treba voditi: u širem smislu, on se vratio iz Blaženog kraljevstva na Zapadu kako bi poveo ljude Međuzemlja prema slobodi od zla koje oni niti ne pojme. No skoro pa nitko u Prstenovoj družini uopće ne shvaća zašto bi trebali poći podzemnim putem kroz Moriju. Bune se i prigovaraju, propituju Gandalfovu mudrost i on ih jedva uspijeva nagovoriti na nužnost takvog poduhvata. Putovanje kroz podzemni labirint spilja u knjizi je opisano sa suptilnim naglaskom na varljivost percepcije. Družina je prvo u posvemašnjem mraku, ništa ne vide, na raskrižjima se navigiraju po mirisu, čuju čudne zvukove iz dubina, ne znaju slijedi li ih netko ili ne, povijest izgubljene patuljačke kolonije rekonstriraju iz poluspaljenih fragmenata izgubljene knjige, prepada ih bubnjanje za koje ne znaju odakle dolazi... Ne shvaćaju što se to događa oko njih, ali moraju stegnuti srca i pronaći hrabrost i upornost da bi se probili van spilje. Naposljetku dolaze do vatre koja gori usred ogromne dvorane i suočavaju se s tamničarem: prepoznajemo ga po biču koji mu je glavno oružje. Ali zapravo on nije drugo nego demon vatre i sjena koje u Platonovoj spilji podčinjavaju zatočenike u njihovoj iluziji stvarnosti. Filozof, naravno, strada u sukobu s tom personifikacijom utamničenja, ali zato njegovi štićenici ipak uspijevaju izaći iz spilje: Sunce koje ih obasjava nije drugo nego vječna, zlatna šuma Lothloriena, gdje nalaze spas i prosvjetljenje.

U širem smislu, cijela se radnja Gospodara Prstenova može promatrati kroz Platonovu metaforu spilje, ili kroz općenito naučavanje o tri razine svijesti. Frodu i trojici hobita ruše se iluzije njihovog malog, izoliranog i idiličnog svijeta kako bivaju povedeni, putem opasnosti i pogibelji na kojem moraju pronaći hrabrost i upornost, da bi na posljetku dosegli prosvjetljenje i postali ravni velikanima i mudracima od starine. Na koncu se Fordo s hobitima vraća natrag u Shire ne bi li tamo izbavili sve njegove stanovnike od doslovne tamnice, koja je, sad jasno vide, njihov maleni svijet postao. No samog Frodu, iako je glavni pokretač oslobađanja hobita, oni ne shvaćaju niti poštuju, smatraju ga čudakom i nekako odsutnim. Na samome kraju knjige, pak, Frodo simbolično umire, tj., odlazi preko mora u Blaženo kraljevstvo.

__

izvori:

Platon: Republika
J.R.R. Tolkien: Gospodar Prstenova

 

 

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona