godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

grrmartin 300yearsPomahnitalo krenuh 14. listopada na Martinov blog na kojem je objavio vijest o datumu izlaska novog štiva iz serijala "A Song of Ice and Fire". Povratak u Westeros omogućio nam je već danas, pustivši u prodaju prvu od dvije knjige "Fire and Blood: 300 Years Before A Game of Thrones (A Targaryen History)".

HP wizards uniteSredine doslovno nema kad se spomene Harry Potter. Ako spadate u kategoriju obožavatelja sigurni smo da će Vas zainteresirati vijest, ali i mogućnost predbilježbe na igru koju mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju.

kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

Tajanstvene civilizacije: Atlantida I

Autor: mikasb

U grčkoj mitologiji Atlantida je otok legendarne drevne kulture. Prvi put je spominje filozof Platon (oko 427. - 347. godine pr.n.e.)[1] u svojim Dijalozima (Timej i nikad dovršena Kritija), koji navodi da je razorena u samo jednoj noći nekom prirodnom katastrofom. No, u njima se nije pozvao na grčku predaju, nego na priču političara i pjesnika Solona[2].

solon
Solon

Solon je volio putovati Sredozemljem pa je tako doplovio i do Egipta. Budući da je stekao slavu mudraca mogao je razgovarati sa svećenicima grada Saisa u delti Nila. Platon tvrdi da ih je Solon pitao o najstarijim događajima u njihovim zapisima na što su mu svećenici ispričali nevjerojatnu priču[3].

Tako su se, po Platonu, svećenici hvalili kako egipatska povijest i znanje seže 9000 godina u prošlost, a zabilježeno je na stupovima u gradu Saisu.

Oko 9750. godine pr.n.e. na svijetu je već postojala Atlantida koja je ležala zapadno od Heraklovih stupova (Gibraltarska vrata). Njom je vladao savez kraljeva, potomaka boga mora Posejdona. Glavni kralj bio je potomak Posejdonova najstarijeg sina Atlasa, po kojem su ime dobili i sam otok i Atlantski ocean.

The_Horses_of_Neptune_Walter_CraneW. Crane: Neptunovi konji

Atlantiđani su nekoć bili ravni bogovima, ali su se s vremenom iskvarili i polakomili. Vladali su golemim carstvom koje se protezalo od srednje Italije u Europi pa sve do granice Egipta u Africi, no odlučili su osvojiti i ostatak Sredozemnog svijeta.

U to doba u Ateni je vladalo idealno društvo ratnika koji nisu voljeli raskoš, živjeli su jednostavno i u zajednici. Atenjani su uspješno predvodili narode Europe u njihovu otporu najezdi tiranskog režima – udruženim snagama carstva Atlantide. Iako su im njihovi saveznici okrenuli leđa, Atenjani su uspjeli pobijediti. Kada je rat polagano završavao bogovi su održali vijeće i odlučili kazniti Atlantiđane zbog njihove prekomjerne oholosti.

platon_310_396
Platon

Platon piše da su tada došli potresi i poplave izvanredne žestine i da je u njihovim naletima nestala Atlantida. U istoj toj katastrofi stradali su i atenski vojnici koje je progutala zemlja. Platonu je o Solonovim putovanjima pričao Kritije:

"Kada su bogovi dijelili zemlju, neki su dobili velike, a neki male oblasti u kojima podigoše svoje hramove i žrtvenika. Posejdon je odabrao otok koji će kasnije dobiti ime Atlantida i smjestio tamo djecu smrtne žene.

Izabrao je neobično mjesto: blizu mora, ali usred otoka, u ravnici za koju se pripovijedalo da je najljepša i najplodnija od svih poznatih nizina. U blizini ravnice, na udaljenosti od pedeset stadija (starogrčka mjera koja iznosi 192 metra) prostirala se jedna pitoma planina.

Na njoj je stanovao jedan od onih ljudi što su tamo još od početaka, rođeni iz zemlje, neki Evenor sa ženom Leukipom. Oni su imali samo jednu kćerku, Klito. Kada je djevojka bila za udaju, majka i otac umriješe, a Posejdon, zaljubljen, leže s njom, a da bi utvrdio brežuljak na kome je živjela, okruži ga naizmjence prstenovima mora i kopna, kako joj ne bi mogli prići ljudi, jer u to doba još nije bilo lađa za plovidbu...[4]

 Kraljevi Atlantide imali su svoje vlastite kraljevske gradove. Najljepši grad bio je onaj Atlantovih nasljednika. Njega je osnovao sam Posejdon pa je izdubio čitav niz koncentričnih prstenova punih vode kojima ga je okružio i zaštitio. Poslije je taj kraljevski grad uljepšan, a ispod golemih kopnenih prstenova iskopali su veliki podzemni kanal kojim su povezali kružne kanale s obližnjim morem.

atlantiscityAtlantida

Podigli su i goleme mostove preko kanala, kao i obrambene zidove oko svakog kopnenog prstena pa ih obložili kovinom. U vanjskim su dijelovima grada sagradili luku, skladišta, vojarne, trkališta i hramove, dok su u središnjem otoku podigli dvorski kompleks.

Glavni hram, koji je bio posvećen Posejdonu i njegovoj ženi nimfi Kleito, bio je obložen srebrom, a najviši dijelovi zlatom. Krov mu je bio izdjeljan od masivne bjelokosti urešene plemenitim kovinama. Bio je triput veći od atenskog Partenona. Unutra su bili likovi pravih kraljeva i kraljica Atlantide kao i Posejdonov kip od masivnog zlata koji je sezao do krova, a visok je bio oko 100 metara[5].

knjigaIako Platonova Atlantida s Posejdonom djeluje kao izmišljotina, sve do modernih vremena shvaćalo ju se kao povijesnu činjenicu.

Mit o Atlantidi uglavnom miruje sve do 19. stoljeća točnije do 1882. godine kada izlazi bestseler „Atlantida: pretpotopni svijet“, američkog političara i povjesničara-amatera Ignatiusa Donnellya[6].

Iako su njegovi dokazi o stvarnom postojanju Atlantide iz koje su nastale današnje velike moćne civilizacije oboreni, on je ipak utro put tzv. „studijama“ o Atlantidi. Njegova teorija da je atlantiđanska civilizacije bila mudra, moćna, napredna i razvijena utjecala je na današnju suvremenu predodžbu.

No, što je danas ostalo od velikog carstva Atlantide? Znanstvenici po cijelom svijetu nastoje pronaći njene ostatke, ali nitko do sada s potpunom sigurnošću ne može reći da je pronađena. Mnogi su, zbog manjka dokaza, uvjerenja kako je Atlantida ništa drugo nego samo mit, ali Edgar Cayce[7] nije imao sumnje.

edgar_cayce
Edgar Cayce

Edgar Cayce je poznat pod nadimkom „Spavajući prorok“ kojeg je dobio jer je svoja viđenja doživljavao u snu. Rođen je 1877. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky. Već kao dijete pokazivao je da njegova moć percepcije nadmašuje uobičajeni doseg pet osjetila.

Naime, igrao se s nevidljivim prijateljima ili razgovarao s pokojnim djedom, no tada su njegovi roditelji sve to pripisivali bujnoj mašti zaigranog djeteta. Kada je krenuo u školu, bilo mu je dovoljno da malo odspava nad svojim knjigama, te bi stekao gotovo fotografsko pamćenje njihova sadržaja.

Za Edgara Caycea karakteristično je to da je, navodno, osim u budućnost imao uvid i u daleku, nama nepoznatu prošlost. Tako nam je dao nevjerojatna znanja o starim civilizacijama, osobito o Atlantidi, Egiptu i Mayama.

Više o Cayceovim saznanjima te o dosad pronađenim mogućim lokacijama Atlantide pročitajte u našem sljedećem članku.

 

Izvori:

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Platon
[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Solon
[3] http://www.pantheon.org/articles/a/atlantis.html
[4] http://www.borja.org/spy-caffe/atlantida-porijeklo-legende
[5] Peter James, Nick Thorpe: „Drevni misteriji“
[6] Joel Levy: „Izgubljene povijesti“
[7] http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Cayce

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona